Akademik Goran Muić s Matematičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu objavio je prvi dio opsežnog djela iz područja algebarske geometrije pod naslovom Osnove algebarske geometrije I: Uvod u Hartshornea i Šafareviča u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Knjiga predstavlja prvo opsežno i sustavno djelo iz algebarske geometrije napisano na hrvatskom jeziku te ujedno i iznimno vrijedan doprinos razvoju domaće matematičke literature. Na više od 740 stranica donosi detaljan prikaz teorije projektivnih i kvaziprojektivnih varijeteta nad algebarski zatvorenim poljima, te i velik dio sofisticiranog aparata komutativne algebre nužnog za razumijevanje suvremene algebarske geometrije.
Algebarska geometrija je grana moderne matematike koja uspostavlja veze između algebarskih struktura i geometrijskih prostora. U svojoj najosnovnijoj formi proučava skupove rješenja polinomskih jednadžbi i geometriju koja iz njih proizlazi. Njezine duboke idejne i metodološke veze s područjima poput kompleksne analize, topologije i teorije brojeva omogućile su razvoj novih pristupa problemima koji nadilaze granice pojedinačnih disciplina.
Djelo je zamišljeno kao temeljit uvod u klasične knjige Basic Algebraic Geometry I. R. Šafareviča i Algebraic Geometry Robina Hartshornea, no svojim sadržajem i opsegom znatno nadilazi okvir standardnog uvoda. Uz sustavno izlaganje potrebne teorije, knjiga uključuje dodatna pojašnjenja, razradu tehničkih detalja te ispravke određenih nepreciznosti i pogrešaka prisutnih u klasičnoj literaturi.
Knjiga je namijenjena studentima viših godina matematike, polaznicima poslijediplomskih studija te istraživačima u područjima algebarske geometrije, algebre, teorije reprezentacija, teorije brojeva i projektivne geometrije. Dovršen je i drugi dio ove cjeline pod naslovom Osnove algebarske geometrije II: Geometrija shema i osnove kohomologije i trenutno je u pripremi za tisak.
Akademik Goran Muić vrhunski je matematičar koji se bavi područjem suvremene teorije automorfnih formi i teorije reprezentacija. Njegov rad je usko povezan s tzv. Langlandsovim programom, vrlo ambicioznim istraživačkim pravcem moderne matematike, koji povezuje različite grane, poput teorije brojeva, harmonijske analize i algebre, kroz duboke i često neočekivane veze.
Profesor Muić je rođen 7. listopada 1969. godine u Zagrebu. Studij matematike završio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1993. godine, gdje je potom stekao magisterij znanosti 1996. te doktorat 1997. godine. Od 2012. godine djeluje kao redoviti profesor u trajnom zvanju na istoj instituciji. Tijekom svoje iznimno bogate karijere gostovao je na sveučilištima u SAD-u, Francuskoj, Japanu, Izraelu, Austriji, Mađarskoj, Hong Kongu, Indiji i Njemačkoj, te održao brojna pozvana predavanja na međunarodnim skupovima i konferencijama. Dobitnik je više domaćih i međunarodnih priznanja za znanstveni i nastavni rad. Među njima se ističe „Outstanding Instructorship Award“ (1999.) sa University of Utah za izvrsnost u nastavi i istraživanju, Nagrada HMD-a za izniman znanstveni doprinos mladom matematičaru (2004.), kao i Humboldtova stipendija (2005.) za istraživački boravak na Humboldt University of Berlin u razdoblju 2005.–2006. Od 2016. godine član je Academia Europaea, a 2018. godine izabran je za redovitog člana Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, čime je potvrđeno njegovo istaknuto mjesto u europskoj i hrvatskoj znanstvenoj zajednici.
Osim vlastitih znanstvenih doprinosa, profesor Muić imao je važnu ulogu u razvoju hrvatske matematičke škole u području teorije reprezentacija i automorfnih formi. Mentorirao je niz uspješnih doktoranada i organizirao međunarodne znanstvene programe koji su povezivali hrvatske matematičare s vodećim svjetskim istraživačima. Njegov znanstveni rad značajno je pridonio jačanju međunarodne prepoznatljivosti i vidljivosti hrvatske matematike u cjelini.
