Stručno-metodička večer: Euklid u školi – 2. prosinca 2026.

Pozivamo vas na predavanje u organizaciji Nastavne sekcije HMD-a u sklopu Stručno-metodičkih večeri.

U srijedu, 2. prosinca 2026. godine u 18 sati i 45 minuta u predavaonici A002 PMF-MO, Bijenička 30 u Zagrebu, Lavoslav Čaklović održat će predavanje naslova „Euklid u školi“.


Za sudjelovanje na predavanju potrebna je prethodna prijava putem obrasca na poveznici. Prijaviti se možete do utorka, 1. prosinca 2026., u 23:55 sati.


Sažetak

„Euklid u školi” je tekst koji je nastao nakon što sam radio na zamjeni u jednoj osnovnoj školi u Zagrebu. Zamišljao sam Euklida u klupi i njegove reakcije na ono što predajemo djeci. Euklidova geometrija i euklidska geometrija nisu jedno te isto. Antički Grci imali su posve drugačiji mentalni sklop, a Eukliova geometrija kao niz recepata i konstrukcija doimaju se kao materijalizacija apstraktnih ideja. Konstrukcija nije dokaz, a dokazi koje tamo nalazimo, gledajući iz današnje perspektive, počivaju na pogrešnim ili nejasnim premisama. Bez obzira na te „zamjerke” Euklidovi Elementi su 2000 godina bili druga najčitanija knjiga nakon Biblije. Euklidska geometrija danas u školi je izvedenica iz afine geometrije i afinu terminologiju uvlačimo u nastavu što je zbunjujuće jer je Euklid osnova za razumijevanje vektorskih prostora. Moderni pristupi euklidskoj geometriji (Hilbert, Tarski, Birckhoff) su aksiomatski zasnovani, a osnova im je Euklid i njegovi Elementi. Današnja nastava geometrije je mješavina modernih termina koje Euklid ne poznaje ili ih je zbog eventualnih poteškoća izbjegavao. Jedan od tih termina je pravac, a pojam jednakosti likova je nedefiniran ali je intuitivno prisutan. Sve to ne umanjuje vrijednost njegovog sustavnog pristupa geometriji, prvog takvog i jedinstvenog u povijesti.

U predavanju ću nastojati predočiti Euklidov način razmišljanja koji iz temelja mijenja našu današnju perspektivu o začecima geometrije i ispričati neke zanimljive razgovore s djecom na tu temu.


O predavačima

Lavoslav Čaklović, rođen 1949.g. u Zagrebu, završio je studij primijenjene matematike na Prirodoslovnom matematičkom fakultetu u Zagrebu. Većinu radnog vijeka radio je na Matematičkom odsjeku PMF-a. Bio je stipendist Francuske vlade, te je izradio doktorsku tezu pod naslovom „Applications Of Topological And Variational Methods For Some Problems In Nonlinear Analysis” pod mentorstvom prof. Henry ja Berestyckog. Tijekom profesionalne karijere predavao oko 20 raznih kolegija na sveučilištima u Hrvatskoj i dvije godine na Sveučilištu „Dauphine” u Parizu. Autor je 20-tak znanstvenih radova i 2 sveučilišna udžbenika. Sudjelovao je aktivno na 50-tak kongresa koje je obogatio svojim predavanjima. Polje znanstvenog interesa mu je nelinearna analiza i teorija odlučivanja. Hobi: filozofija, joga, planinarenje te izrada softverskih modela odluke.