Pozivamo vas na prvo predavanje ove školske godine u organizaciji Nastavne sekcije HMD-a u sklopu Stručno-metodičkih večeri.
Predavanje će se održati u srijedu, 4. listopada 2023. godine u 18 sati i 45 minuta u predavaonici A002 PMF-MO, Bijenička 30 u Zagrebu.
Predavanje naslova “Ideja komparativnosti u geometriji” održat će Mario Brkić i Nikol Radović.
Za sudjelovanje na predavanju potrebna je prethodna prijava putem obrasca na poveznici. Prijaviti se možete do utorka, 3. listopada 2023., u 23:55 sati.
Sažetak
Može li geometrija biti na tragu ideja iz komparativne književnosti? U matematici komparativnost se kao pojam samo spominje u numeričkoj metodi rješavanja sustava jednadžbi kao komparativna metoda. Studij književnosti poznaje pojam komparativne književnosti koji je vrlo produktivan i dalekosežan u elaboriranju sadržaja. Tako nešto nije do sada zaživjelo u matematici.
Dva strana, dva naša sveučilišna nastavnika i jedan srednjoškolski elaborirali su i napisali knjigu „Komparativna geometrija – poučavanje uporabom pribora“ čiji će se sadržaj, metode i pribor predočiti nazočnima. Knjiga je namijenjena nastavnicima, učenicima, studentima, roditeljima i ostaloj javnosti. U knjizi se sukladno uzrastu/razredu daje precizna usporedba/komparacija činjenica iz različitih geometrija.
Ukazujemo da ideja komparativnosti u geometriji osvješćuje i učvršćuje pojmove euklidske, sferne i hiperbolične geometrije. U kompariranju školske euklidske geometrije i trigonometrije (koja je danas u matematičkom kurikulu) sa sfernom geometrijom i trigonometrijom (koja se nekada poučavala u školstvu) bitno se ukazuje na sličnost i različitost u definiranju pojmova i pripadajućih poučaka. Posebice se ukazuje na svakodnevnu realnu uporabu pojmova i činjenica sferne geometrije.
O predavačima
Mario Brkić dodiplomski studij za inženjera fizike pohađa na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na smjeru geofizika 1989. godine na temi iz oceanografije. Na istom sveučilištu dalje pohađa poslijediplomski studij te magistrira 1994., a dokrorira na polju fizike 2001. godine, na temama iz fizikalne geodezije. Godine 2018. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor u trajnom zvanju, u znanstvenom području tehničke znanosti, znanstveno polje geodezija, znanstvena grana geomatika, u Katedri za matematiku i fiziku Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Obnašao je dužnosti Pročelnika Katedre za matematiku i fiziku, Prodekana za znanstveni rad i međunarodnu suradnju, Predstojnika Zavoda za geomatiku. Bio je predstavnik Geodetskog fakulteta u Hrvatskom povjerenstvu za geodeziju i geofiziku pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Vodi brojne znanstveno-istrživačke i stručne projekte posvećene obnovi geomagnetske informacije u Republici Hrvatskoj.
Nikol Radović diplomirala je na Matematičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na smjeru Geometrija i topologija. Godine 1997. magistrirala je na istome odjelu s temom „Reed-Müllerovi kodovi“. Radi kao viša predavačica na Katedri za matematiku i fiziku Zavoda za geomatiku Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područje njenog znanstvenog i stručnog interesa je primjena matematike u drugim znanostima (kemija, kristolografija, fizika, geodezija i geomagnetizam). Koautorica je udžbenika iz matematike za osnovnu školu (od 5. do 8. razreda), te knjige „Nacrtna geometrija: Perspektiva – Mongeov postupak – Aksonometrija“. Sudjelovala je u organiziaciji i provela niz metodičkih radionica za nastavnike te popularno-matematičkih radionica i predavanja za učenike. Sudjelovala je u nizu projekata o primjeni tehnolgije u nastavi matematike.
