ArXiv je besplatna usluga distribucije i otvoreni arhiv za više od 2 milijuna znanstvenih članaka iz područja fizike, matematike, informatike, kvantne biologije, kvantitativnih financija, statistike, elektrotehnike i računarstva te ekonomije. ArXiv je osnovan 1991. godine kao elektronički arhiv za preprinte iz fizike visoke energije, a kasnije se proširio na druge discipline. ArXiv omogućuje znanstvenicima da brzo i jednostavno dijele svoje radove s kolegama i javnošću, prije ili nakon formalnog objavljivanja u časopisima.

Naslovnica arXiv-a

Matematičari koriste ArXiv za objavljivanje svojih članaka prije slanja u časopis (preprint) i nakon prihvaćanja u časopisu (postprinta), koji su odobreni za postavljanje nakon umjerene provjere, ali ne i recenzije. Matematičari također mogu pratiti najnovija istraživanja u svojim područjima interesa, komunicirati s drugim matematičarima i dobiti povratne informacije o svojim radovima. ArXiv također služi kao trajni izvor matematičkih radova koji su dostupni besplatno i bez ograničenja.

ArXiv je dijeli matematiku na 32 područja. Neka od glavnih područja su: algebarska geometrija, algebarska topologija, analiza parcijalnih diferencijalnih jednadžbi, teorija kategorija, kombinatorika, diferencijalna geometrija, dinamički sustavi, funkcionalna analiza, logika u računarstvu, matematička fizika, teorija brojeva, teorija reprezentacija, teorija vjerojatnosti itd. Slično je i s drugim disciplinama poput računarstva i statistike.

Svaki rad na ArXivu ima jedinstveni identifikator koji se sastoji od prefiksa arXiv:, godine objave, mjeseca objave i rednog broja unutar mjeseca. Na primjer, arXiv:2105.12345 je rad objavljen u svibnju 2021. godine.

Primjer članka na ArXiv-u

ArXiv je važan resurs za matematičare i druge znanstvenike jer im omogućuje brz pristup najnovijim znanstvenim rezultatima, kao i mogućnost da svoje radove učine vidljivijima i utjecajnijima. ArXiv također pomaže u promicanju otvorene znanosti i suradnje među znanstvenicima diljem svijeta.