Od 5. do 6. srpnja 2022. godine održat će se 9. kongres nastavnika matematike Republike Hrvatske u organizaciji Hrvatskog matematičkog društva (HMD-a), Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (PMF-a) i Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO-a), te pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Glavna tema skupa je

SMISAO U MATEMATICI

U radu skupa sudjelovat će metodičari, nastavnici i učitelji matematike, učitelji razredne nastave, odgajatelji, visokoškolski nastavnici, viši savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje te studenti zainteresirani za nastavu matematike.

Rad kongresa planira se u šest sekcija:

– sekcija za predškolski odgoj,

– sekcija za učitelje razredne nastave,

– sekcija za učitelje matematike u višim razredima osnovne škole,

– sekcija za nastavnike matematike u srednjim školama,

-stručna sekcija,

-sveučilišna sekcija.

Zainteresirani autori mogu predložiti sekcijska priopćenja (15 minuta), radionice na računalima (60 minuta) i radionice u učionici (90 minuta) te postere. Sažetke treba napisati koristeći predviđeni obrazac te ih e-poštom poslati na adresu kongres.matematika@gmail.com. U zborniku radova 9. kongresa nastavnika matematike bit će objavljeni sažeci, dok će odabrani cjeloviti radovi biti objavljeni u časopisu Poučak.

Važni datumi:

20. 4. 2022. Rok za slanje sažetaka

24. 4. 2022. Obavijest o prihvaćanju sažetaka

1. 5. 2022. Rok za slanje revidiranih sažetaka

15. 9. 2022. Rok za slanje cjelovitih radova (za objavu u časopisu Poučak)

 

NOVA OBAVIJEST

Poštovani autori radova za 9. kongres nastavnika matematike,
 
radi velikog broja prijavljenih radova Programski odbori autorima sažetaka javit će povratnu informaciju do 6. 5. 2022. Unaprijed hvala na razumijevanju.
 
Programski odbor 9. kongresa nastavnika matematike
 
 

Kongres je uvršten u Katalog stručnih skupova Agencije za odgoj i obrazovanje objavljen na njihovim mrežnim stranicama. Zbog izdavanja potvrda o sudjelovanju na Kongresu, prijave će trebati ispuniti i na http://ettaedu.azoo.hr/Te prijave još nisu otvorene!

Za učitelje i nastavnike matematike:

Prijavnicu za 9. kongres treba ispuniti i kotizaciju uplatiti do 15. lipnja 2022.

Kotizacija za 9. kongres nastavnika matematike RH je:

a) za uplate do 20. travnja 400 kn (za članove HMD-a s plaćenom članarinom 200 kn),

b) za uplate do 1. lipnja 500 kn (za članove HMD-a s plaćenom članarinom 250 kn),

c) za uplate nakon 1. lipnja 600 kn (za članove HMD-a s plaćenom članarinom 300 kn).


Za učitelje razredne nastave:
 

Prijavnicu za 9. kongres treba ispuniti i kotizaciju uplatiti do 15. lipnja 2022.

Kotizacija za sudjelovanje učitelja razredne nastave na 9. kongresu nastavnika matematike RH je 200 kn i treba je uplatiti do 15. lipnja 2022. 


Za odgajatelje i stručne suradnike dječjih vrtića: 

Prijavnicu za 9. kongres treba ispuniti i kotizaciju uplatiti do 15. lipnja 2022.

Kotizacija za sudjelovanje odgajatelje i stručne suradnike dječjih vrtića na 9. kongresu nastavnika matematike RH je 50 kn i treba je uplatiti do 15. lipnja 2022. 

 

Za studente: 

Prijavnicu za 9. kongres treba ispuniti i kotizaciju uplatiti do 15. lipnja 2022.

Kotizacija za sudjelovanje studenata na 9. kongresu nastavnika matematike RH je 50 kn i treba je uplatiti do 15. lipnja 2022. 

Kotizaciju uplatiti na žiro-račun broj IBAN: HR4423600001101530802, a na uplatnici, u rubrici “Poziv na broj odobrenja” upisati broj 17, “Opis plaćanja” – kotizacija za 9. kongres.

Sve potrebne obavijesti vezane uz prijavljena priopćenja, predavanja i radionice možete dobiti i sve moguće nedoumice otkloniti slanjem elektronske pošte voditeljici Nastavne sekcije Tanji Soucie, prof. soucie.tanja@gmail.com.

Odgovore na pitanja vezana uz prijave i kotizacije možete dobiti na tajnikhmd@gmail.com.

Smisao u matematici

Jednom kad neke matematičke koncepte zaista svladamo, možemo imati osjećaj da ih znamo oduvijek i više se ni ne sjećamo kako je bilo moguće da ih nekad nismo razumjeli. Taj osjećaj može otežati pripremu za rad s učenicima, posebno nastavnicima s manje iskustva. Također, u sustavu nerijetko osjećamo pritisak velike količine gradiva, nedostatka vremena i očekivanja roditelja. Iskrivljuje li se slika matematike pod svim tim utjecajima? Kako učenici percipiraju matematiku kao nastavni predmet, a kako shvaćaju matematičke koncepte? Možemo li u vremenu intenzivnih promjena ‘stati na loptu’ i sagledati širu sliku? Postoji li u obrazovanju snage i prostora za diskusiju i promišljanje, kritiku i popravljanje? Jesu li sve promjene korak naprijed i što nam donose aktualne izmjene u matematičkom obrazovanju? Među svim tim pitanjima i nedoumicama lako se izgubiti, stoga je važno vratiti se onome što je doista ključno za matematičko obrazovanje učenika, a to je da ono treba biti utemeljeno na razumijevanju ideja i koncepata odnosno stvaranju smisla u matematici (engl. sense making).

Stvaranje smisla u matematici opisuje se kao proces razumijevanja ideja i koncepata kako bismo ih točno prepoznali, opisali, objasnili i primijenili. Istinsko razumijevanje smislenosti omogućava nam da matematičke ideje „osjećamo“ jasnim, logičnim, valjanim i očiglednim.

Sense making je mnogo više od poučavanja matematičkih tema, provođenja procedura i dobivanja brzih odgovora te zahtjeva pažljivo planiran metodički pristup. On obuhvaća objašnjavanje matematičkih ideja jednostavnijim konceptima, stvaranje poveznica prilikom suočavanja s nečim novim, te prepoznavanje principa na kojima se određeni koncept temelji.

Pozivamo učitelje i nastavnike da pošalju radove koji se uklapaju u temu Smisao u matematici s naglaskom na određeni uzrast i jednu od sljedećih podtema.

Argumentacija i dokaz

Matematici možemo pristupiti konceptualno ili proceduralno, ovisno postavimo li u središte nastavnog procesa pitanja zašto ili kako? Očekivanjem da učenici argumentiraju svoja razmišljanja i izražavaju se što jasnije stavljamo veći fokus na razumijevanje. Školska matematika nije potpuno formalna pa možemo govoriti o različitim načinima komuniciranja matematičkih ideja:  simbolima, slikama ili didaktičkim materijalom; konkretnim i paradigmatskim primjerima; induktivnom i deduktivnom zaključivanju; objašnjenjima, ‘pokazima’ i dokazima. Sam pojam dokaza se može tako promatrati s raznih aspekata u nastojanju da bolje razumijemo kako ih učenici doživljavaju, shvaćaju, konstruiraju te koji im se izazovi pritom javljaju.

Matematika sa smislom i razumom

Svako područje matematike nosi svoje specifičnosti. U razrednoj i predmetnoj nastavi dominiraju postupci za računske radnje među brojevima. U kojoj mjeri tim radnjama pristupamo konceptualno? Koristimo li didaktičke modele i potičemo li različite strategije rješavanja problema? Nastava geometrije učenicima je apstraktna, a trebala bi pomoći u razvoju geometrijskog mišljenja. Jesmo li i u tom području također usmjereni na računanje i procedure? Srednjoškolska matematika je u velikoj mjeri posvećena algebri i funkcijama. Koliko smo uspješni u izgrađivanju pojma funkcije i koristimo li ih smisleno u matematičkom modeliranju?

Uloga smislenog konteksta – primjena i modeliranje

Matematika pomaže u opisivanju svijeta i njena važnost u razvoju društva ne može se dovoljno naglasiti. Školska matematika trebala bi odražavati tu sliku matematike. Jesu li problemi modeliranja u nastavi matematike realistični i bliski učenicima? U kojoj mjeri podržavaju bolje razumijevanje matematike i svijeta? Tražimo li od učenika samo uvrštavanje u gotove formule popraćene već fiksiranim ‘kulisama’ iz konteksta ili potičemo razvoj složenijih matematičkih procesa?

Članovi programskog odbora

doc. dr. sc. Matija Bašić

izv. prof. dr. sc. Dubravka Glasnović Gracin

Ivana Katalenac

mr. sc. Bojan Kovačić

prof. dr. sc. Željka Milin Šipuš

Marija Mišurac

doc. dr. sc. Mandi Orlić Bachler

Tanja Soucie

Renata Svedrec

prof. dr. sc. Zvonimir Šikić

Eva Špalj

doc. dr. sc. Goran Trupčević

Petra Vidović, mag. ing. inf. et comm. techn., bacc. praes. educ.

dr. sc. Renata Vlahović Kruc