U današnjem digitalnom dobu, znanstvenici i istraživači oslanjaju se na specijalizirane baze podataka kako bi pristupili relevantnoj literaturi i ostali u toku s najnovijim dostignućima u svojim područjima. U matematici i računarstvu, ovdje ćemo istaknuti baze podataka Zentralblatt MATH, MathSciNet i DBLP, kao i druge poznate baze. Ove baze ne samo da olakšavaju pronalaženje znanstvenih radova, već i doprinose širenju znanja unutar znanstvene zajednice.

Sadržaj: Zentralblatt MATH • MathSciNet • DBLP • Druge baze • Osvrt

Zentralblatt MATH (zbMATH Open)

Pregled: Zentralblatt MATH, sada poznat kao zbMATH Open, najopsežnija je i najdugovječnija služba za sažimanje i recenziranje u području čiste i primijenjene matematike. Osnovana 1931. godine, ova baza pruža sažetke i recenzije matematičkih publikacija, pokrivajući širok spektar tema unutar matematike.

Izdavači: zbMATH Open uređuju Europsko matematičko društvo (čiji član je Hrvatsko matematičko društvo), Heidelberška akademija znanstvenih i društvenih područja (Heidelberg Academy of Sciences and Humanities) te FIZ Karlsruhe – Leibniz Institut za informatičku infrastrukturu (FIZ Karlsruhe – Leibniz Institute for Information Infrastructure). Urednički rad obavlja berlinski ured FIZ Karlsruhe.

Značajke:

• Pristup: Od siječnja 2021. godine, zbMATH Open je dostupan kao otvoreni resurs, omogućujući slobodan pristup cjelokupnoj bazi podataka bez potrebe za pretplatom.
• Opsežna pokrivenost: Sadrži više od 3 milijuna zapisa, uključujući članke, knjige i konferencijske radove iz svih područja matematike.
• Recenzije i sažeci: Mnogi zapisi uključuju recenzije stručnjaka ili sažetke koji pomažu korisnicima da brzo procijene relevantnost rada.
• Napredne mogućnosti pretraživanja: Omogućuje pretraživanje po autoru, naslovu, predmetnoj klasifikaciji i drugim kriterijima.

Kako koristiti: Posjetite službenu stranicu Zentralblatt MATH i koristite dostupne alate za pretraživanje kako biste pronašli relevantne radove. Registrirani korisnici mogu spremati pretrage i primati obavijesti o novim publikacijama u njihovom području interesa.

MathSciNet

Pregled: MathSciNet je online bibliografska baza podataka koju je 1996. godine kreiralo Američko matematičko društvo (American Mathematical Society – AMS). Sadrži cjelokupan sadržaj časopisa Mathematical Reviews od 1940. godine, uključujući opsežnu bazu autora, poveznice na druge zapise unutar baze, citate, potpune zapise časopisa te poveznice na originalne članke. Trenutno obuhvaća gotovo 3,6 milijuna zapisa i preko 2,3 milijuna poveznica na originalne radove.

Značajke:

• Pristup: MathSciNet je dostupan putem pretplate, što znači da pristup bazi obično imaju institucije poput sveučilišta, istraživačkih centara i knjižnica.
• Identifikacija autora: Jedna od istaknutih značajki MathSciNet-a je pažljivo i precizno identificiranje autora. To omogućuje korisnicima da pronađu sve publikacije povezane s određenim autorom, čak i u slučajevima kada više autora dijeli isto ime ili kada jedan autor koristi različite varijante svog imena. Ova točnost u atribuciji čini MathSciNet pouzdanim izvorom za praćenje znanstvenog rada pojedinaca.
• Sveobuhvatnost: Baza pokriva širok spektar matematičke literature, uključujući časopise, disertacije, knjige i konferencijske radove, s bibliografskim zapisima koji sežu do ranih 1800-ih godina.
• Recenzije i sažeci: MathSciNet pruža stručne recenzije i sažetke koji pomažu istraživačima da brzo procijene relevantnost određenog rada za svoje istraživanje.

Kako koristiti: Kao što je već napomenuto MathSciNet je dostupan putem pretplate, što znači da mnoge akademske institucije, sveučilišta i istraživački centri imaju institucionalni pristup. Ako ste povezani s takvom institucijom, vjerojatno možete pristupiti MathSciNetu putem mreže te ustanove ili putem udaljenog pristupa koristeći svoje akademske vjerodajnice.

DBLP (Digital Bibliography & Library Project)

Pregled: DBLP je bibliografska baza podataka specijalizirana za računalne znanosti. Projekt je započeo 1993. godine na Sveučilištu u Trieru u Njemačkoj pod vodstvom profesora Michaela Laya. DBLP pruža bibliografske informacije o znanstvenim radovima iz područja računarstva, uključujući članke iz časopisa, konferencijske radove i druge publikacije.

Izdavači: DBLP održava i ažurira Sveučilište u Trieru, posebno istraživačka grupa koja je započela projekt.

Značajke:

• Pristup: DBLP je besplatno dostupan korisnicima i nudi otvoreni pristup svojoj bazi podataka, omogućujući istraživačima i studentima slobodno pretraživanje i pristup bibliografskim zapisima.
• Opsežna bibliografija: Sadrži informacije o više od 5 milijuna publikacija, uključujući članke, knjige i konferencijske radove.
• Autoritetni zapisi autora: Pruža detaljne profile autora s popisom njihovih radova i poveznicama na koautore.
• Povezanost s drugim resursima: Mnogi zapisi uključuju poveznice na cjelovite tekstove, DOI brojeve i druge relevantne resurse.

Kako koristiti: Posjetite DBLP i koristite jednostavno sučelje za pretraživanje po autoru, naslovu ili konferenciji. Također možete pregledavati prema tematskim kategorijama ili pratiti najnovije publikacije u određenim područjima.

Druge baze

Osim navedenih, postoje i druge značajne baze podataka koje pokrivaju područja matematike i računarstva:

1. arXiv: Ovaj arhiv otvorenog pristupa nudi slobodan pristup verzijama članaka prije tiska (engleski preprint) iz područja fizike, matematike, računarstva, kvantitativne biologije i statistike. Više o arXivu dostupno je u posebnom prilogu ovdje. Putem Zentralblatt MATH i DBLP mogu se pretraživati prilozi dostupni na arXivu.
2. Scopus: Multidisciplinarna bibliografska baza podataka koja indeksira znanstvene radove iz različitih područja, uključujući matematiku i računarstvo. Pruža sažetke, citate i alate za analizu istraživačkih trendova.
3. Web of Science: Još jedna multidisciplinarna baza podataka koja omogućuje pretraživanje znanstvene literature iz različitih područja, uključujući matematiku i računarstvo. Nudi alate za analizu citiranosti i praćenje istraživačkih trendova.
4. Google Scholar: Besplatna tražilica koja indeksira cjelovite tekstove ili meta-podatke znanstvene literature iz različitih formata i disciplina. Pokrenut od strane Googlea, omogućuje korisnicima pretraživanje akademskih radova, članaka, knjiga, konferencijskih radova i drugih znanstvenih publikacija.
5. CROSBI: Hrvatska znanstvena bibliografija je nacionalna baza podataka koja pruža sveobuhvatan pregled znanstvene i stručne produkcije hrvatskih istraživača i institucija. Integrirana je u CroRIS – Informacijski sustav znanosti Republike Hrvatske. Na temelju ove baze se priređuju izvješća u hrvatskom sustavu znanosti.
6. Hrčak: Središnji portal koji okuplja hrvatske znanstvene i stručne časopise te časopise za popularizaciju znanosti i kulture, omogućujući otvoreni pristup njihovim radovima. Razvio ga je Sveučilišni računski centar (Srce) s ciljem pružanja jedinstvenog platforme za pristup znanstvenim i stručnim publikacijama u Hrvatskoj.
7. IEEE Xplore: Digitalna biblioteka Instituta inženjera elektrotehnike i elektronike (IEEE) koja pruža pristup znanstvenim radovima iz područja računarstva, elektrotehnike i elektronike. Sadrži članke iz časopisa, konferencijske radove, standarde i druge publikacije.
8. ACM Digital Library: Baza podataka Udruženja za računalne strojeve (Association for Computing Machinery) koja nudi pristup cjelovitim tekstovima članaka iz područja računarstva. Obuhvaća časopise, konferencijske zbornike i tehničke izvještaje.

Osvrt

Znanstvene baze predstavljaju ključne resurse za znanstvenike u područjima matematike i računarstva. Ove baze su rezultat suradnje uglednih institucija i mnoge nude otvoreni pristup svojim sadržajima, omogućujući široj zajednici slobodan pristup vrijednim znanstvenim informacijama. Baze s pretplatom obično nude dodatne sadržaje, poput punog pristupa člancima u časopisima izdavača koji održavaju bazu.