Izvještaj iz Glasnika matematičko-fizičkog i astronomskog Serija II T.4 1949. stranica 81. – 82. Izvorni tekst je prilagođen današnjem jezičnom standardu i termini su pojednostavljeni radi lakšeg razumijevanja.

Matematičari i fizičari, okupljeni u Matematičko-fizičkoj sekciji Hrvatskog prirodoslovnog društva, razvili su u posljednje vrijeme vrlo intenzivnu djelatnost. Ona je dolazila naročito do izražaja u redovitim tjednim kolokvijima, na kojima su pripadnici Sekcije iznosili svoje samostalne radove kao i referatne prikaze pojedinih područja fizičkih i matematičkih nauka. Ta djelatnost također se ispoljavala u gotovo redovitom izlaženju časopisa Glasnik matematičko-fizički i astronomski. Uslijed toga sve intenzivnijeg rada osjetila se potreba, da se osnuje Društvo. Tu potrebu jasno je izložio sadašnji pročelnik Sekcije dr. Đuro Kurepa, kad je na Glavnoj skupštini Matematičko-fizičke sekcije Hrvatskog prirodoslovnog društva, održane 21. listopada 1948. izjavio, da smatra glavnim zadatkom sadašnjeg upravnog odbora Sekcije, da izvrši pripreme za osnivanje Društva. I zaista tada izabrani upravni Odbor pristupio je izvršenju potrebnih predradnji kao što su izrada nacrta pravila itd. Ti pripremni radovi bili su u glavnom završeni tokom mjeseca travnja i Upravni odbor mogao je sazvati Osnivačku skupštinu Društva matematičara i fizičara Narodne Republike Hrvatske za dan 27. travnja 1949.

Zgrada na Marulićevom trgu 19 gdje je bio smješten Matematički institut (odsjek) Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (do 1991.) u kojoj je osnovano i djelovalo Društvo matematičara i fizičara Hrvatske.

Brojno posjećenu Osnivačku skupštinu, koja je održana u prostorijama Matematičkog instituta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, otvorio je pročelnik Sekcije dr. Đuro Kurepa kratkim pozdravnim govorom. Kratki sadržaj govora otprilike je ovaj: Ogromni praktički i teoretski značaj matematičkih i fizičkih nauka stvara potrebu, da se ljudi, koji se njima bave, okupe u jedno društvo, koje će nastojati oko njihovog razvijanja i napretka. Pritom treba posvetiti naročitu pažnju mladim kadrovima i omogućiti im što brži i bolji napredak. Jedan od važnih zadataka društva je i okupljanje srednjoškolskih nastavnika i njihovo aktiviziranje u radu društva. Pri tom će trebati koordinirati rad Društva i sadašnje Sekcije srednjoškolskih nastavnika. Ukazuje zatim na pomoć koju je Hrvatsko prirodoslovno društvo u velikoj mjeri davalo dosadašnjoj Matematičko-fizičkoj sekciji, naročito materijalnim pomaganjem izdavanja časopisa Glasnik matematičko-fizički i astronomski. Zahvaljuje se na toj ispomoći kao i na budućoj, koju je Hrvatsko prirodoslovno društvo spremno pružiti. Uopće odnosi prema Hrvatskom prirodoslovnom društvu ne će se osnivanjem Društva bitno promijeniti, budući da će i dalje postojati najveća moguća suradnja na objema stranama.

Nakon toga tajnik Sekcije Zlatko Janković čita nacrt pravila Društva matematičara i fizičara NRH. Nakon diskusije i objašnjenja, unose se u njih neke manje dopune i izmjene. Zatim je skupština prihvatila nacrt pravila.

Skupštinu je zaključio pročelnik Matematičko-fizičke sekcije izjavljujući da se nada, da će narodna vlast predloženi nacrta pravila potvrditi i u što skorije dozvoliti djelovanje Društva matematičara i fizičara NRH.

Izvještaj sastavio
Zlatko Janković

Profesori Đuro Kurepa i Zlatko Janković prvi predsjednik i tajnik Društva matematičara i fizičara Hrvatske.

Budući da su pravila i rad Društva odobreni rješenjem Ministarstva unutrašnjih poslova NRH br. 4386-1V-1949 od 1. lipnja 1949. pozivaju se svi oni, koji se zanimaju matematičkim i fizičkim naukama, da se učlane u Društvo matematičara i fizičara NRH. Zbog upoznavanja zadataka i ciljeva Društva, načina i sredstava kojima će se oni postići li ostvariti, kao i prava i dužnosti članova donosimo slijedeći izvadak iz pravila Društva:

Član 5.

Zadaci društva su slijedeći:
a) da pomaže naučna istraživanja i potiče svoje članove na stručni rad iz oblasti matematičkih i fizičkih nauka,
b) da tekovine matematičkih i fizičkih nauka povezuje sa izgradnjom zemlje,
c) da se bavi pitanjima nastave matematičkih i fizičkih nauka na sveučilištu, visokim školama i ostalim školama, i ukazuje pomoć prosvjetnim vlastima pri unapređivanju nastave,
d) da prikuplja literaturu iz matematičkih i fizičkih nauka i organizira stručnu biblioteku.

Član 6.

Svoj cilj će društvo postizati:
a) skupštinama i kongresima,
b) redovitim sastancima, na kojim će se prikazivati i diskutirati znanstveni i stručni radovi članova, kao i referati o suvremenim problemima matematičkih i fizičkih nauka,
c) izdavanjem časopisa i drugih publikacija,
d) surađivanjem sa srodnim društvima na teritoriju Jugoslavije kao i sa stranim srodnim društvima,
f) suradnjom s državnim ustanovama na rješavanju stručnih i naučnih problema iz oblasti matematičkih i fizičkih nauka,
g) suradnjom sa sindikalnim organizacijama, sa studentskim udruženjima i srednjoškolskim aktivima nastavnika matematičkih i fizičkih nauka.

Član 7.

Društvo sačinjavaju: redovni članovi, počasni članovi i članovi pomagači.
Redovnim članom može biti svaki državljanin Jugoslavije, koji je diplomirao matematičko-fizičke nauke ili tehničke nauke na sveučilištu ili kojoj visokoj školi. Također redovnim članom može postati i svaki onaj državljanin Jugoslavije bez obzira na školske kvalifikacije, koji se ističe u naučnom radu na području matematičkih i fizičkih nauka. Strani državljani mogu također biti redovni članovi, ako zadovoljavaju gornje uvjete, a pokazuju zanimanje za rad društva.
Počasnim članovima mogu postati državljani Jugoslavije, naročito zaslužni za nauku ili za ovo društvo, te priznati strani naučni radnici. Počasne članove bira godišnja skupština na prijedlog upravnog odbora.
Članom pomagačem može postati svaka osoba, koja se zanima za matematičke i fizičke nauke, i to na osnovu prijave dva redovna člana, kad je primi upravni odbor društva. Pravne osobe također mogu biti članovi pomagači društva.

Član 8.

Članovi društva dužni su: raditi na ostvarivanju zadataka društva, izvršavati odluke društvenih organa, i redovino plaćati članarinu. Članarinu određuje skupština društva. Počasni članovi su oslobođeni plaćanja članarine.

Član 9.

Redovni počasni članovi društva imaju aktivno i pasivno pravo, pravo da sudjeluju u radu, kao i pravo da se koriste društvenim sredstvima za naučni rad. Članovi pomagači nemaju aktivnog ni pasivnog prava glasa, dok su u ostalim pravima izjednačeni s redovnim članovima društva. Svi članovi primaju glasilo društva besplatno.

*
Prijave članstva umoljava se poslati na adresu: Uredništvo Glasnika matematičko-fizičkog i astronomskog, Zagreb, Marulićev trg 19/1.

Izvorni tekst